Moj Dom molitve je za sve narode

Dvadeseta nedjelja kroz godinu 2020-a 

„…Dom moj zvat će se Dom molitve za sve narode“ (Iz 56, 6-7)
Evo kako to kaže Psalmista u 67 psalmu:
„Smilovao nam se Bog i blagoslovio nas,
obasjao nas licem svojim,
da bi sva zemlja upoznala putove tvoje,
svi puci tvoje spasenje!
Neka te slave narodi, Bože,
svi nadi neka te slave!
Bog nas blagoslovio!
Neka ga štuju svi krajevi svjetski!“
Ljudska zajednica nikada ne bi smjela izgubiti iz vida načelo jednakosti svih ljudi, gledano očima Stvoritelja.
No borba za prestiž nad pojedincima, nad narodima, borba za karijeru i kapital, neprestano podjarmljuje ljude.
               Svjedoci smo velike nejednakosti u svijetu.
               Ljudi se dižu jedni na druge.
Uvijek je opravdanje rasa, narodnost ili interesni kapital, a često se i vjera koristi da se potpali vatra.
A svakidašnje iskustvo govori o privilegijama, povlasticama, ili snazi nad drugim narodima.
Sve su to pojave protiv Stvoriteljeve nakane.
Svi će se složiti i priznati, da su svi ljudi po rođenju jednaki i obdarenim od Boga istim ljudskim dostojanstvom.
I to je neotuđivo prirođeno pravo svakog čovjeka.
               Ono je upisano u ljudsku narav.     
               Svi se na isti način rađaju i dolaze na ovaj svijet.
               Svi jednako moraju proći kroz vrata smrti.
Uvažavajući mnoge razlike u nadarenosti i razliku spola, ali niti jedna razlika ne može izbrisati temeljni identitet – biti čovjek.

Opširnije:Moj Dom molitve je za sve narode

U Kristu je čovječanstvo stiglo na cilj

Uznesenje Blažene Djevice Marije 2020.

Kolovoz – august – augustus (lat. uzvišen) obilježen je uzvišenjem ili uznesenjem Blažene Djevice Marije.
Papa Pio XII 1950.  proglašuje da se Marija nalazi s uskrslim Kristom u nebeskoj slavi.
Zaključak njegove Bule glasi:
„Autoritetom našega Gospodina Isusa Krista, blaženih apostola Petra i Pavla i našim, izjavljujemo i definiramo kao od Boga objavljenu istinu da je na koncu ovog zemaljskog života Marija, Bezgrješna Majka Božja vazda Djevica uzeta dušom i tijelom u nebesku slavu.“
               Bog je Mariju uzeo sa sobom.
               Ona je tijelom i dušom u slavi.     
               Marija je tijesno povezana s Isusovom osobom i njegovim djelom spasenja.
Svojim majčinstvom ona sudjeluje u Kristovu otkupiteljskom poslanju.
Po svom proslavljenju ona sudjeluje u Kristovoj slavi na moći i djelovanju Krista kao Gospodina.
Kristovo uskrsnuće je potvrda njegova djelovanja na zemlji.
Sv. Pavao govori: On postaje začetnik vječnoga spasenja svima koji ga slušaju (Heb 5,9)
U Kristu je čovječanstvo stiglo na cilj.
               Ostvarena je pobjeda nad grijehom i smrću.
               Ovo ostvarenje dogodilo se u Mariji jer je ona sudjelovala u djelu svoga Sina.
Tradicija je u Protoevanđelju vidjela Mariju kao novu Evu.
Ona je na poseban način bila u neprijateljstvu sa zmijom i zato na poseban način sudjeluje u pobjedi na grijehom i smrću.
Još u 8. stoljeću na kršćanskom istoku teolozi o Mariji propovijedaju Marijino uznesenje.
Tu su jeruzalemski patrijarha Modest, carigradski patrijarha German te Andrija Kretski i Ivan Damašćanski.
               Ona je Bogorodica i mora biti suobličena Sinu i neprolaznosti.
               Marija je u nebu posrednica svih ljudi.

Opširnije:U Kristu je čovječanstvo stiglo na cilj

Bog je čovjeka stvorio kao društveno biće i on je upućen na druge

Devetnaesta nedjelja kroz godinu 2020-a
Prošle nedjelje pitali smo se: Kakav je život u Kraljevstvu Božjem?
Ove, devetnaeste nedjelje kroz godinu, istražujemo:  Što je misija svakog člana u Kraljevstvu Božjem?
Ako smo mi ti koji s Gospodinom tvorimo Kraljevstvo Božje, red bi bilo vidjeti:
Kakva je i odgovornost pojedinca u toj Božjoj zajednici?
Često nedostaje svijest da zajednica nije ništa gotovo, već da smo zajednica „mi“ i da je ona onakva kako je živimo.
             Ona je do te mjere izgrađena koliko je izgrađujemo.
             San svakog člana bio bi jedinstvo zajednice i mir.
             Krist je pomoćnik da to ostvarimo.
             Zajednica bi trebala biti izvor blagodati za pojedinca.
Ali ona to može biti u onoj mjeri koju želimo, samo koliko u nju i ulažemo.
Tu nas Isus potiče svojom riječju i svojim djelovanjem.
Čovjek – kršćanin mora prepoznati svoj poziv i sadržaj:
               Što to znači biti društveno biće u punom smislu te riječi?
Pred uvjet da se prema drugima u zajednici ispravno postavlja i ispravno ih  vrednuje jest, da spozna svoje vlastito ljudsko dostojanstvo, veličinu i odgovornost koju ima pred Stvoriteljem.
               Cilj je dakle u Kraljevstvu Božjem da svaki član vlastitom izgradnjom svoje osobe izraste u objektivnu snagu svoje osobnosti.
Postavimo sad pitanje:

Opširnije:Bog je čovjeka stvorio kao društveno biće i on je upućen na druge

Ljubav je u Kraljevstvu Božjem vječna, i ona je istinska sreća svakog čovjeka

Osamnaesta nedjelja kroz godinu  2020-a

Nakon što smo  tri nedjelje slušali Isusovo izlaganje na temu: Što je to kraljevstvo Božje,
danas se pitamo: Kakav je život u kraljevstvu Božjem?
Uspijemo li  tu istinu približit sebi, približili ćemo  radost i sreću svome životu.
Taj pokušaj, kao vapaj, uputio je i svojim slušateljima prorok Izaija.
Poslušajmo ga još jednom:
„O svi vi koji ste žedni, dođite na vodu, ako i nemate novca… Priklonite uho i poslušajte …“
(Iz 55,1-3)
Vrijedno je čuti i Psalmistu, pisca 145  psalma, koji moli i zahvaljuje:
„Otvaraš ruku svoju Gospodine,  do mile volje sitiš sve živo.“
Matej Evanđelista izlaže Isusovu poruku i  kaže:
 „Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.“ (Mt 14, 13-21)
A Pavao piše Rimljanima:
„ Braćo! Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove: Nevolja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Mač?“ (Rim 8,35)
Drugim riječima,
               Nikakve patnje i prijetnje, pa ni smrt ne mogu rastaviti ljude koje ljubav povezuje.
               Ljubav je vječna i ona je istinska sreća svakog čovjeka. (Misal )
Polako se približavamo odgovoru na pitanje:
Kakav je život u Kraljevstvu Božjem?

Opširnije:Ljubav je u Kraljevstvu Božjem vječna, i ona je istinska sreća svakog čovjeka