Nema konstante u stvorenom svijetu, nego Konstanta stvara

Treća korizmena nedjelja  2019-c

Ako smo prošle nedjelje uvidjeli traganje svih civilizacija  za Konstantom koja bi bila osnova Materiji, onda ove nedjelje čujemo glas Univerzuma - Konstante ili apsolutne Cjeline, koji Mojsiju kaže: „JA SAM KOJI JESAM“.(Izl 3,14)
Vrijedan je svaki pokušaj čovjeka,
               od onda kad se popeo na „drvo spoznaje“,
               ili pokušaja da izgradi kulu do neba u Babilonu,
               ili ovoga današnjega da izgradi toranj 1200 metara visok u Saudijskoj Arabiji,     
               ili ovoga današnjega koji 100 metara ispod zemlje pokraj Ženeve, u  kružnom  Akceleratoru 26.000 metara dugačkom, ispituje konstantu u Materiji.
Istina je samo jedna, svuda se javlja problem odnosa materije i energije.
Ali ona je još veći problem u čovjeku.
               Kojim je, i kakvim odnosima ljudski  Duh spregnut Božanskim Duhom, preko  vlastite Materije  i Materije pojavnoga svijeta, te stvara jedinstvevnu sliku osjećaja svjetla ili tame, ljubavi ili mržnje, mi to možemo promatrati kao jednu cjelinu.
           Gdje je sjedište moći te energije?
             Gdje je granica materije i energije?
             Kako to da u jednom čovjeku postoji toliko mržnje, a u drugom toliko Ljubavi.
             Što stvara pozitivnu energiju, a što negativnu energiju u čovjeku?
             Što je konstanta Materije, a što je Konstanta Antimaterije?
Kakvi odnosi vladaju u svijetu između Materije i Antimaterije?  
Iz tih i takvih  odnosa proistječe Energija.

Opširnije:Nema konstante u stvorenom svijetu, nego Konstanta stvara

Očitio je čovjeku nešto po zlu krenulo

Druga korizmena nedjelja 2019 - c

Čitajući Bibliju, promatrajući Kristov korizmeni put, muku, smrt, usrksnuće, uzašašće i snagu Duha kojega Krist s Ocem ostavlja kao KONSTANTU, koja nije podložna promjenjivom, čovjek ima muku „po sebi“ ako ključ svega ne razumije.
                   S Konstantom se muči Adam,
                   S Konstantom se bori Abraham prihvaćajući Konstantu kao Objavu, ali samo kao djelomičnu spoznaju, a ostalo prepušta vjernosti Bogu Života i svoju vjernost odlikuje Bogom Života.
                   S konstantom se pomirio i Mojsije kad čuje Objavu: „Ja sam onaj koji jesam“ vječni, ne promjenjivi, počelo i prapočelo svemu – Univerzum.
                   Konstantu  su istraživale sve velike i male civilizacije svijeta. Od Sumera, Akada, Babilonaca, Jerihonaca, Egipćana, Etruščana, Egeja, Inka, Perzijanaca, Rimljana, Slavena, Germana, suvremene civilazije koja ispituje Konstantu koristeći sve mozgove svijeta ispitujući Božju česticu i magnetne valove.
                  Ali ide teško, znajući da se iz stoljeća u stoljeće rađaju sve gluplji ljudi, kako to najnovija istraživanja

Opširnije:Očitio je čovjeku nešto po zlu krenulo

S ljubavlju sve počinje i ona jedina ostaje kao svjedok naših djela

Sudionici, vijećnici iz naše Župe: Bono Lukač, Stipo Agatić, Miroslav Ivanković, Anto Kovačević, Ružica Agatić, Janja Iličević, Ljubica Ćulap, Marko Ćulap, Matije Protrkić i Bariša Marić

Izlaganje vijećnice Ljube Ćulap na IX. sinodalnom zasijedanju župnih vijećnika u Odžaku na temu: "Društveni nauk Katoličke crkve."

S ljubavlju sve počinje i ona jedina ostaje kao svjedok naših djela

Kada govorimo o Crkvi i njenom djelovanju, onda svakako moramo dobro poznavati otajstva njezina bića i neprestano otkrivati tajne njezina vlastitoga života ostvarenu kao božansko –ljudsku stvarnost. S takvim prihvaćanjem božansko-ljudske ustanove možemo današnja razmišljanja posvetiti njezinu odnosu prema svijetu u kojem živi i kojem je poslana. Jer, kao što vidimo, Crkva nije sama sebi svrhom, ona je poslana, ona je sva u funkciji spasenja svijeta, ili kako ističe saborska konstitucija o Crkvi „Lumen gentium“(1) ona je sakrament ili znak, „oruđe“ kojim Bog u svome Sinu spasenjski zahvaća ovaj svijet.

Opširnije:S ljubavlju sve počinje i ona jedina ostaje kao svjedok naših djela

Poruka pape Franje za korizmu 2019.

»Doista, stvorenje sa svom žudnjom iščekuje ovo objavljenje sinova Božjih« (Rim 8, 19)

Draga braćo i sestre,

svake godine Bog nam, po Majci Crkvi, daje »da radosno čekamo vazmene blagdane, pokorom čistimo dušu, revnije se molimo i vršimo djela ljubavi te nas primanjem svetih otajstava obdari svojim božanskim životom« (Predslovlje korizmeno, I). Na taj način možemo, od Uskrsa do Uskrsa, kročiti prema dovršetku onog spasenja koje smo već primili kao plod Kristovog vazmenog otajstva: »ta u nadi smo spašeni« (Rim 8, 24). Ovo otajstvo spasenja, koje već djeluje u nama tijekom zemaljskog života, dinamičan je proces u koji su uključeni također povijest i sve stvoreno.

Sveti Pavao ide tako daleko da tvrdi: »stvorenje sa svom žudnjom iščekuje ovo objavljenje sinova Božjih« (Rim 8, 19). U vezi s tim želim ponuditi nekoliko razmišljanja da nas prate na našem putu obraćenja u predstojećoj korizmi.

1. Otkupljenje stvorenog svijeta

Proslava Vazmenog trodnevlja Kristove muke, smrti i uskrsnuća, taj vrhunac liturgijske godine, svake nas godine poziva na put priprave, svjesni da je naše suobličavanje Kristu (usp. Rim 8, 29) neprocjenjiv dar Božjeg milosrđa.

Ako čovjek živi kao Božje dijete, ako živi kao otkupljena osoba, koja dopušta Duhu Svetom da je vodi (usp. Rim 8, 14) i zna spoznati i provoditi u djelo Božji zakon, počevši od zakona upisanog u svom srcu i prirodi, on čini dobro također svemu stvorenomsurađujući u njegovu otkupljenju.

Opširnije:Poruka pape Franje za korizmu 2019.