Kršćanin je svjestan svoje prošlosti i sadašnjosti, ali treba nešto učiniti i za svoju budućnost
Prva nedjelja Došašća 2019.-a
Dragi vjernici, Došašće je počelo!
Kršćanski je uvijek pitati: A što je Došašće za čovjeka?
Krenimo od naravi ljudskog bića.
Čovjek je biće koje ima svijest o prošlosti, sadašnjosti, ali i biće koga budućnost najviše zanima.
On teži za nečim boljim, i za nečim što njega nadilazi, što još ne poznaje, za onim što još nije ostvario.
Iznad svega ovoga, čovjek teži za mirom, pravdom, srećom i ljubavlju među ljudima.
Stalno je njegovo biće usmjereno prema budućnosti.
Bog ga je tako stvorio i ostavio da čezne za onim što piše u Božjoj Objavi.
U ovom liturgijskom vremenu kojega zovemo Došašće red je produbiti čovjekovu čežnju za ostvarenjem obećanog u Objavi.
I Bog i čovjek su društvena bića.
Oba ova bića čeznu za ljubavlju.
Bog kao Otac i Stvoritelj, prvi ide u susret jer voli svoje ljubljeno biće čovjeka.
I to je Došašće!
Bog prilazi čovjeku da ga podigne, uzdrži i spasi.
Krist, Božja ljubav, došao je kao Spasitelj.
Krist i danas dolazi u svetim sakramentalnim Otajstvima i postaje nazočan među nama.
Krist će opet dođi u slavi kao Kralj svega stvorenoga i pokazati kako je ljudska povijest imala smisla i sva je usmjerena u Providnosti Božjoj i ljubavi Božjoj prema čovjeku. Stoga je Došašće uvijek iznova buđenje u ljudskim srcima nade koja ima moć proizvesti radost u ljudskoj duši.
To je snaga Duha ljubavi.
Mi se kršćani pitamo: Kakav stav treba zauzeti vjernik kršćanin u svetom vremenu Došašća?
Moguća je uloga dobrog ili lošeg razbojnika
Nedjelja Krista Kralja 2019 – c
Poštovana kršćanska braćo i sestre!
Biblijska čitanja, od nedjelje Krista Kralja, vode nas preko praga iz stare liturgijske godine u novu godinu.
Prvo čitanje iz Druge knjige o Samuelu uglavnom je političko-građanska izjava.
Odlomak iz Poslanice Kološanima jako je sadržajan Teologijom sv. Pavla.
A Evanđelje donosi jedan ljudski razgovor između razapetih razbojnika i Isusa, u kojem će Isus dati odgovor dobrom razbojniku, ako tako možemo reći.
Danas nam je prilika uvezati biblijske poruke o Kristovom zemaljskom kraljevskom porijeklu s Kristovim nebeskim kraljevstvom.
Pavao će potvrditi: Krist je Kozmički Kralj i njegovom kraljevstvu pripada naše cijelo biće:
-naša politika življenja,
-naša teologija življenja i
-naša ekonomija življenja ili naše čovještvo.
Radi boljeg razumijevanja ovih poruka krenut ćemo redoslijedom današnjih čitanja.
Za vrijeme prvog Izraelskog kralja Šaula buknuo je pravi građanski rat sjevera i juga, do istrebljenja. Bog odabire Davida i prati ga svojom zaštitom.
Davidu je jedan jedini cilj objediniti sjever i jug.
Bogoslužje ovim čitanjem potiče da u našem ljudskom načinu života, sa svojim tragedijama i političkim pokretima, sa svojim pogreškama i uspjesima, razlikujemo put koji vodi do Kristova Kraljevstva nad nama.
Sve su to iskušenja, ali ne i propast, nego na dobro onih koji vjeruju
Trideset i treća nedjelja kroz godinu 2019. –c
Započet ću istim mislima s kojima sam započeo propovijed na duhovnoj obnovi za Župnu zajednicu 8. studenog 2019.
Cijeli mjesec studeni posvećen je životu poslije ovoga zemaljskog života. Započeli smo na tu temu razmišljati na dan Svih Svetih, a završit ćemo s nedjeljom Krista Kralja.
Doživjeli smo veličanstven uvod, a doživjet ćemo i veličanstven kraj slaveći Krista Kralja iduće nedjelje.
Budući su to ozbiljne biblijske poruke i ozbiljna vremena, priliči nam početi proročanskim porukama ove nedjelje, a za nju krasan uvod bio je i u porukama prošle nedjelje kada je bila tema „uskrsnuće mrtvih“.
Danas slijedimo tijek događaja prema „Gospodinovu Danu" kada će se, na kraju vremena, Krist vratiti „u slavi suditi žive i mrtve“.
Kako su divne livade i polja kada kolorit boja iskaže svu moć i ljepotu prirode, ali kad prorok Malahija slika sudnji Dan gotovo istim koloritom jarkih boja, ljudskoj znatiželji nema kraja.
Evo, što on kaže: „Taj Dan dolazi poput peći užarene; oholi i zlikovci bit će kao strnjika: Dan koji se bliži spalit će ih“ (Mal 3). Ima Malahija razloga za ovakve užarene vijesti jer često u životu trijumfira zlo, a s njime i oni koji za Boga ne mare dok postižu uspjeh i bogatstvo.
Ljudska se narav buni i vapi za vremenom kad će Bog po pravici svakoj stvari odrediti vrijednost.
Zašto?
Upravo zbog toga, kaže Prorok: „Tada ćete opet razlikovati pravednika od grešnika, onoga koji služi Bogu od onoga koji mu ne služi.“ (Mal 3)
Za bezbožnika dan suda je kao užareni oganj koji proždire, za pravednika će biti dan objave Božjega milosrđa. „Bit će im milostiv kao što je milostiv otac sinu koji mu služi.“
Sjajnim koloritom Prorok ističe očinsku nježnost i dobrotu prema onima koji ga ljube. Za njih će izaći „Sunce pravde“, Krist Gospodin.
On je rasvijetlio svijet da ga povede putovima dobra i mira, a vratit će se da u svoju vječnu slavu primi one koji su slijedili njegovo vječno svjetlo.
Evo što o tome kaže sv. Pavao kad postavlja pitanje u svojim Poslanicama:
Opširnije:Sve su to iskušenja, ali ne i propast, nego na dobro onih koji vjeruju
A ti – za tebe nema uskrsnuća na život
Trideset druga nedjelja kroz godinu 2019.-c
Kršćanska braćo i sestre!
Godišnje naše putovanje kroz povijest spasenja ide kraju.
Posljednje tri nedjelje govore o posljednjim stvarima.
Ova trideset druga nedjelja u liturgijskoj godini poziva da produbimo našu vjeru u uskrsnuće mrtvih. To je jedna od temeljnih istina u našem Apostolskom vjerovanju.
Ali, mi ćemo pogledati kakav pristup ovoj temi imaju i ljudi Staroga Zavjeta. Jedan od najstarijih izvještaja o temi uskrsnuća upravo je u knjizi o Makabejcima koju na ovu nedjelju čitamo.
Evo tog izvještaja:
“Uhvatiše sedmoricu braće s njihovom majkom. “Kralj Antioh naredi bičevanje ako ne pogaze zakon svoje vjere."
Jedan od njih progovori u njihovo ime: “Što nas želiš pitati i od nas saznati? Radije ćemo umrijeti nego da prestupimo vjeru svojih otaca!“
Drugi izdišući reče: “Ti nam, zlikovče, oduzimaš sadašnji život, ali će nas Kralj svijeta, zato što umiremo za njegove zakone, uskrisiti na život vječni.“
Nakon njega mučili su i trećega. Kad su naredili da isplazi jezik i ispruži ruke, on junački reče: “Od Neba sam primio ove udove, ali ih zbog njegovih zakona prezirem i nadam se da ću ih od njega natrag dobiti.“
I četvrti dok je u mukama umirao reče: „Blago onom koji umre od ruke ljudi, u čvrstoj nadi koju ima od Boga: da će ga Bog uskrisiti! A ti – za tebe nema uskrsnuća na život.“ (2 Mak 7)
Ova se vjera u uskrsnuće mrtvih, životno ukorjenjuje u biblijsku Objavu, još od početka povijesti spasenja.
Veličanstveno svjedočanstvo o sigurnosti Božje svemoći, jer ako smrt odvodi čovjeka na granicu života, ne odvodi ga onkraj Božje svemoći.
Sveti su uvijek svjetlo živima i njihov nas primjer mora poticati
Duhovna obnova za Župnu zajednicu: Zavjet i klanjanje 8.studenoga 2019.-c
Dragi vjernici!
Cijeli mjesec studeni posvećen je životu poslije ovoga zemaljskog života.
Započeli smo na tu temu razmišljati na dan Svih Svetih a završit ćemo s nedjeljom Krista Kralja.
Doživjeli smo veličanstven uvod, a doživjet ćemo i veličanstven kraj, slaveći Krista Kralja svega stvorenoga svijeta.
Budući su to ozbiljne biblijske poruke i ozbiljna vremena priliči nam početi s Pavlovom poslanicom Rimljanima.
Rim 15,14-21: Jučer smo istaknuli kako su kršćanstvo u Rim donijeli misionari iz Jeruzalema, danas se Pavao opravdava što je uputio jedno pismo zajednici koju nije sam osnovao.
Ali Pavao je svjestan svoje misionarske službe i poslanja među poganske narode, te osjeća unutarnji poziv napisati i rimskim kršćanima poslanicu (pismo).
On zna da su rimski kršćani dobro, ali im piše zato što mu je dana milost Božja da bude poslužitelj poganima. Kao što je židovski svećenik bio posvećen za službu Bogu u Hramu, tako je i Pavlovo propovijedanje evanđelja liturgijska služba po kojoj pogani postaju ugodna žrtva Bogu.
Apostolat je očito više nego običan kršćanski život, to je ustvari bogoslužje u kojem Krist po apostolu prikazuje ljude Bogu. Da bi izvršio tu službu, Pavao je prolazio od Jeruzalema do Ilirika (Balkan), sada se pak nada otići još zapadnije, preko Rima, čije kršćane je već dugo želio posjetiti, da propovijeda evanđelje tamo gdje Krist još nije bio naviješten, a ciljao je na Španjolsku.
Tako je Pavao nakon dobrog postavljenog temelja, daljnji rad prepuštao svojim učenicima i suradnicima da nastave njegovo djelo. A on bi, išao dalje.
Ali uvijek znajte, da se doista pojavila milost Božja Spasiteljica svih ljudi.
Ona nas je odgojila da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih požuda te razumno, pravedno i pobožno živimo u sadašnjem svijetu, iščekujući pojavak velikog Boga i Spasitelja našega Isusa Krista.
Opširnije:Sveti su uvijek svjetlo živima i njihov nas primjer mora poticati
Više članaka ...
- Za sada su sve sile Zla pod kontrolom
- Isusa se traži na sve strane, gdje je smrti žalac tvoj?
- SVI SVETI 2019.
- Jeste li kad pokucali na vrata sv. Pavla, ako niste, pokucajte
- Što je to duhovni kisik?
- Ako su okovi na rukama, nisu na Riječi
- Propast će onaj čija duša nije pravedna, a pravednik će od vjere živjeti
- Bogataš, najčešće ne živi po Božjem zakonu, i njegovo moralno propadanje uzrok je socijalnom i političkom slomu
- Kruh koji nam pretječe, jest kruh ogladnjeloga
- Kristove prispodobe prodiru odasvud kao voda u poplavi