Još jedan korak do istine o nama kao kršćanima
Sedamnaesta nedjelja kroz godinu 2020-a
U ovu nedjelju, sedamnaestu kroz godinu, još smo bliže istini o sebi kao kršćanima.
Ako je u starozavjetnoj zajednici bio nemir od iskona, novozavjetna zajednica, primivši objavu po Isusu Kristu, posjeduje mir duha zbog punine objavljenog života.
Današnje Isusovo naviještanje kraljevstva nebeskog ističe, kako je ono svrha njegovog poslanja i predmet propovijedanja (Mt 13, 44-52).
Isus tri nedjelje zaredom govori na temu Kraljevstva nebeskog.
Očito da nije lako ukratko definirati što je to Kraljevstvo nebesko?
Treba isključiti bilo kakvu pomisao na Božje gospodstvo, dok spominjemo kraljevstvo, nego ono ima snagu sadašnjega i budućega.
To je Božje gospodstvo koje se „približilo“, koje “dolazi“.
Ono je moćno i suvereno djelo samoga Boga.
Nitko sebe ne može pozvati na buduću gozbu.
Za takav poziv se „moli i pripravlja“, „ traži ga se“, za njega treba biti budan.
Tu nema sjaja i slave, nema prvih mjesta, nema nasilja.
Ono je spasenjski događaj za grešnike, a njegovo naviještanje je radosna vijest (Evanđelje), o milosrđu, milosti, praštanju i ljubavi….
Isusovo propovijedanje o Kraljevstvu Božjem, nije neki novi moral, koji bi bio bolji nego prijašnji, nego Isus zahtijeva temeljito opredjeljenje za Boga.
Isus traži obraćenje i vjeru.
Njegova vrijednost je tolika, da radi njega treba ostaviti sve, i novac i posjed, moć i čast, roditelje i braću.
Drugim riječima,
Kraljevstvo nebesko bi bila formula za doseg života u punini.
Već mi je svega dosta, uzmi dušu moju…!
20.7.2020 - Sv. Ilija
1 Kr, 19, 4-9. 11-14: Nakon što je Ilija na brdu Karmelu doživio snagu Božje prisutnosti naspram Baalovih poganskih svećenika gdje je pokazana Božja odsutnost, Ilijina žrtva bijaše na očevid mnoštva na čudesan način prikazana i spaljena. Tada se narod vratio vjeri Ilijinoj, ali nažalost ne za dugo. Ilijina pobjeda bila je kratka vijeka, jer na nj se sručio bijes kraljice Izabele. Ona još uvijek vedri i oblači. Ponovo je morao pobjeći u pustinju. Dugo je dugo putovao dok nije klonuo shrvan bijegom i gonjenjem. Došla je teška duhovna i tjelesna napetost. Ilija je u teškom grču i potištenosti, strahu i razočaranju. Gotovo je poželio umrijeti. Reče: „Već mi je svega dosta, Jahve! Uzmi dušu moju jer nisam bolji od otaca svojih!“ Zatim leže i zaspa ne hajući ni za što. Ali gle, anđeo ga Gospodnji probudi, naredi mu da jede i da hoda napominjući mu da je pred njim još dug put. Trebao je, naime, stići sve do brda Horeba, brda na kojem je Bog u prisutnosti Mojsija, uspostavio svoj Savez s izabranim narodom. Kad je stigao na označeno mjesto, Bog mu se objavio: Ali ne kroz one silovite prirodne pojave u kojima ga je prorok navikao zamišljati, nego mu je prozborio u šapatu laganog lahora, koji označava prisnost i blagost Božjeg djelovanja. Susret s Bogom bio je dirljiv. Čuje Ilija riječi Jahvine: „Što ćeš ti ovdje, Ilija?“ On odgovori: „Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, srušili tvoje žrtvenike i pobili mačem tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traže da i meni uzmu život.“ Poruka je Božja jasna: Bog ne može biti uvjetovan
LJUDSKA DJELATNOST I BOŽJA LOGIKA
Šesnaesta nedjelja kroz godinu 2020-a
I ove nedjelje, nastavit ćemo razmišljati o ljudskoj djelatnosti.
Vrijedno je postaviti i neka pitanja u svezi ljudske djelatnosti:
Kamo ona smjera?
Koji je njezin najdublji smisao?
Koji je njezin smisao kada Isus govori o Kraljevstvu Božjem?
Koji je njezin smisao u odnosu na novu budućnost prema kojoj idemo, novom nebu i novoj zemlji?
Prema današnjoj poruci Riječi Božje vidimo da se naša ljudska djelatnost ne može odvojeno gledati od velikog Božjeg plana.
Otac stoji u središtu svega stvorenoga, pa tako i naše ljudske povijesti, odnosno djelovanja.
Istina, njegova prva vizija je Sin i njegovo djelovanje kao Spasitelja naše loše ljudske djelatnosti.
Krasno to ističe prispodoba o 'Pšenici i kukolju' u današnjem Evanđelju.
Potrebno je istaknuti, iako je naša ljudska djelatnost grešna, Sin postaje Spasitelj i Otkupitelj.
Na taj se način događa pomirenje čovječanstva s Bogom, a snaga toga pomirenja je Duh koji pomaže našu nemoć, kako to kaže sv. Pavao u Poslanici Rimljanima. (Rim 8,26-27)
Pavao, slijedeći Isusa i po običaju prvih kršćana, često preporučuje uz ozbiljnu i pravednu djelatnost kontinuitet molitve. U svojim poslanicama i sam ističe kako moli bez prestanka za vjernike, tražeći da i oni mole za njega, ali i jedni za druge. Ovo Pavlovo gledanje na rad i molitvu, bit će temelj sv. Benediktu, koji će kršćanskoj Europi ponuditi pravilo uspjeha u gospodarstvu, a ono glasi: Moli i radi.
Posebna je radost molitve za grešnika i bolesnika.
Molitvom se moli za rast u vjerničkom životu, ali i za uklanjanje izvanjskih i unutarnjih prepreka društvenog blagostanja.
Pavlu je osobito draga zahvalna molitva koja mora pratiti svako djelovanje, posebice blagovanje. On sam započinje sve svoje poslanice molitvom, želeći da one drže životnim i kršćanske suodnose.
Sama Euharistija je najljepša molitva zahvale i duša je liturgijskih sastanaka, na kojima se braća međusobno izgrađuju nadahnutim pjesmama, jer kršćanska molitva ima svoje izvorište u Duhu Svetomu.
DJEČJE LJETO U ŽUPNOM CENTRU BALEGOVAC
U utorak 14. srpnja 2020. u našoj Župi održane su 'JEDNODNEVNE DJEČJE LJETNE IGRE'. Igre su kreirali i vodili mladi animatori iz Nadbiskupijskog centra Mladih u Sarajevu. Igre je posjetio i ravnatelj Nadbiskupijskog centra za mlade dr.Šimo Maršić. Kroz razgovor došli smo do drugih prijedloga rada s Mladima, ali i prijedloga da se dogodine održe trodnevne Dječje igre u prostoru Župnog centra uz veći broj djece. U večernje sate slavili smo svetu Misu za Mlade i naše goste iz Sarajeva. Sudionici igara na kraju sv. Mise dobili na dar DJEČJU BIBLIJU od Centra za mlade. Hvala svim animatorima, a posebno Amandi koja je iz naše Župe.
Biser kršćanske sakralne arihitekture na Istoku postaje đamija
Vatican 12.srpnja 2020.
PAPA IZRAZIO DUBOKO ŽALJENJE ZBOG ODLUKE DA AJA SOFIJA POSTANE DŽAMIJA
Sud u Turskoj poništio je nešto ranije Vladin ukaz iz 1934. godine kojim je Aja Sofija pretvorena u muzej
Papa Franjo izrazio je nakon molitve Anđeo Gospodnji na Trgu svetoga Petra u nedjelju, 12. srpnja 2020. duboko žaljenje zbog odluke Turske da glasovita Aja Sofija (grč. Hagia Sophia) postane džamija.
“Mislim na Aju Sofiju i veoma sam ožalošćen”, rekao je Papa u Angelusu.
Nakon što je turski sud odlučio da je pretvaranje te nekoć bizantske crkve u muzej bilo nezakonito, tu je odluku, unatoč oštrom protivljenju međunarodne zajednice, donio turski predsjednik Tayyip Erdogan, 10. srpnja. Sud u Turskoj poništio je nešto ranije Vladin ukaz iz 1934. godine kojim je Aja Sofija pretvorena u muzej.
Aja Sofija (Sveta Mudrost) je bila najveća crkva u bizantskom carstvu, prijašnjem Istočnom Rimskom Carstvu. Sagrađena u doba cara Justinijana u Carigradu, nakon osmanlijske pobjede 1453. crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su izgrađena četiri minareta. Mozaici koji su postojali u crkvi su prebojani. Aja Sofija je 1934. godine pretvorena iz bogoštovnog zdanja u muzej.
Pogledaj daljnji opis crkve
Opširnije:Biser kršćanske sakralne arihitekture na Istoku postaje đamija
Više članaka ...
- Čovjek nije autonomno biće, on je biće s odgovornošću za ovaj svijet
- Kako se obnavlja red u svemiru, red u čovjeku i red u ljudskom rodu?
- Čovječanstvu je otvoren Put do samoga Boga
- Patron župe Sveti Petar i Pavao 2020. godine
- 'NOVI ŽIVOT' za kojeg su Petar i Pavao položili svoj život
- Petar i Pavao u školi Evanđelja
- PETROVA OSOBNOST U APOSTOLSKOJ SLUŽBI
- Sluga Jahvin i riječ utjehe
- Najbolje se promjene događaju snagom Duha
- TEMELJ ODNOSA BOGA I ČOVJEKA SU LJUBAV I VJERNOST