Gdje se odvijaju najveće drame ikad doživljenje i viđene?

Šesta nedjelja kroz godinu 2020. –a

Još na prvim stranica Svetoga Pisma Objava priopćuje jednu Stvoriteljevu uredbu – Zakon, svome stvorenju čovjeku: Adame, imaš potpunu slobodu, samo ne diraj stablo spoznaje „dobra i zla“.
               Sve ti je povjereno, nemaš priliku sagriješiti jer ti je sve dopušteno.
               Potpuno si slobodan, samo ne diraj stablo spoznaje „dobra i zla“.
S druge strane sile Zloga stavljaju Adama na veliku kušnju kako je pravi život baš u spoznaji dobra i zla.
I proba Adam, uz posredništvo svoje žene Eve, plodove spoznaje „dobra i zla“.
I otvoriše se mu se spoznaje, on spoznaje da je gol, spoznaje da je tek sad razgolićen.
Pita ga Bog: “A tko ti otkri da si gol, da su ti djela razgolićena?“
Pusti Bog sa stabla u čovjeka spoznaju „dobra i zla“- i poče se javljati savjest kao vječni glas Božji u čovjeku.
               Tu je najveća drama ikada doživljena ili viđena.
               Tu je najveća kazna za čovjeka.
               Nikada od svoje savjesti neće moći pobjeći, niti se skriti, kamo god pošao.
Kršćanska braćo i sestre,
Vjernost Božjem zakonu je jedna od središnjih tema Staroga Zavjeta.
Čujmo riječi iz Knjige Sirahove: „Ako hoćeš, možeš držati zapovijedi, u tvojoj je moći da budeš vjeran... Pred čovjekom je i život i smrt: što on više voli, to će mu se dati.“ (Sir 15,15-17)
Očito je, onaj tko slijedi božanski zakon imat će život, a tko mu okreće leđa ide u susret smrti.
               Vječni život kao i vječna smrt su posljedica onoga što čovjek izabire.
               Čovjek je slobodan i ima spoznaju dobra i zla, stoga i odgovoran za svoja djela.
„Bog nije nikada nikome zapovjedio da bude bezbožnik niti dao dopuštenje za grijeh.“
Zbog ovakve situacije odnosa između Boga i čovjeka, ljubav i vjernost Božjem zakonu tvorile su pravednost i svetost Božjeg naroda.
S dolaskom Isusa Krista ide i novi Kristov Zakon

Opširnije:Gdje se odvijaju najveće drame ikad doživljenje i viđene?

Pavle, ne pali grčku vatru na način Atenjana, nego Kristom raspetim

Peta nedjelja kroz godinu 2020. –a
Liturgija prošle nedjelje, da nije bilo događaja prikazanja Gospodnjeg u hramu, stavila bi pred nas, "blaženstva" koja uvode u veliki govor, poznat kao Govor na gori – u kojem se otkriva velika povelja Novoga zavjeta.
U ovoj nedjelji otkrivamo svježinu i ljepotu kršćanskog nagovještaja koju daruju sinovi svjetlosti i sinovi dana.
Nije Isus za nas umro da bi mi spavali, nego zajedno s njime živimo zemaljski i vječni Život.
Isus nas mijenja iz korijena, ne samo izvana.
                 Ovaj Novi savez ima svoje karakteristike koje mijenjaju naša srca.
                 Mijenjaju se naši osjećaji i način postupanja prema Bogu i bližnjemu.
                 Zakon ljubavi postaje zakon koji ide naprijed.
                 To je zakon vjernosti prema vječnom svjetlu i vječnoj Istini.
U našem životu postoje različita svjetla koja sjaju i usmjeravaju.
Na nama je izabrati koja ćemo slijediti.
                 Svjetlo koje kratko traje, pojavi se i zgasne poput sitnih životnih zadovoljstava, premda su lijepa kratko traju i ne ostavljaju u srcu mir za kojim težimo.
                 Postoje zasljepljujuća svjetla popularnosti i slave, novca i uspjeha, koja obećavaju sve i odmah.
                 To su zavodljiva svjetla, koja svojom snagom zasljepljuju i vode iz snova o slavi u najcrnju tamu.
Postoji ipak svjetlo koje ne zalazi i ne slabi, a to je Gospodinovo svjetlo ili bolje rečeno, to je sam Gospodin.
                 On je naše svjetlo, svjetlo koje ne zasljepljuje, nego prati i daruje jedinstvenu radost. To je svjetlo za sve i poziva svakoga kršćanina s riječima koje Isus kaže: „Vi ste svjetlo svijeta“.

Opširnije:Pavle, ne pali grčku vatru na način Atenjana, nego Kristom raspetim

Duhovna obnova je trag mjesta gdje Bog progovara

Duhovna obnova 8. veljače 2020. u slici obnove nekih biblijskih likova.

Braćo i sestre, često se puta moramo čak i na dnevnoj razini ispitivati, jesmo li nešto dobro uradili i kako je to ostavilo traga na nas, ali i na druge. Ali, tu formule nema, osim osjećaja za Božji zakon upisan u nama. To potvrđuje i ona narodna: Koliko ljudi toliko ćudi. U životu ne samo da sebe preispitujemo, nego često gledamo stilove života drugih, osobito onih koji su odgovorni za narod.

A stilovi vladavine pojedinih vladara ili upravitelja mogu biti različiti. Jedni vole držati uzde u svojim rukama i vladati čvrstom rukom, drugi će biti popustljivi i blagi; neki će opet radije sami donositi odluke, dok će drugi pitati za savjet ljude od povjerenja; neki će sačuvati bistru glavu i voditi se razumom, dok će se drugi prepustiti intuiciji da ih srce vodi.

Mladi je kralj Salomon naslijedio prijestolje svoga oca Davida, a ta baština nije bila lagan zadatak za njega. Teško mu je bilo uživjeti se u kraljevsku ulogu, jer se osjećao mlad i neiskusan da bi opravdao ovaj svoj položaj koji mu je pao u dio.
           O kakvom se kraljevstvu radi, iznijet ćemo ukratko. Davidu je zaista pošlo za rukom objediniti izraelska plemena te ih održati zajedno u jednom kraljevstvu. Zahvaljujući njegovoj hrabrosti, mudrosti i vjernosti Bogu te odanosti proročkim viđenjima otklonjena je opasnost od strane Filistejaca.
             U to vrijeme vladari susjednih naroda: Moapci i Amonci na istoku te Aramejci iz Damaska na krajnjem sjeveru, bili su Davidovi vazali i plaćali mu danak. Ono što je vojnički osvojio, zadržao je vještinom ustrojstva kraljevstva.

Na čelu države je sam David kao vrhovni zapovjednik i sudac. Uz sebe je držao nekoliko savjetnika, ali i stare prekaljene suborce. Vrhovni zapovjednik vojske bio je Joab. Na dvoru je imao kroničara i pisara. Dvoru su pripadala i dva velika svećenika te ravnatelji i nadzornici nad gospodarskim područjem.

Podijelio je svećenike u 24 grupe te uveo niz obrednih pjesama, nazvanih „Psalmi“. Podjela vlasti na dvanaest plemena nije ukinuta, a David je priznavao plemenskog vođu i njihovu relativnu samostalnost unutar svoga kraljevstva. Takvo dobro ustrojeno kraljevstvo David predaje svome sinu Salomonu.

Zato je prvi vladalački nastup mladoga kralja obilježen hodočašćem na uzvišicu Gibeon. On čini svoj ZAVJET.  

Opširnije:Duhovna obnova je trag mjesta gdje Bog progovara

Prikazanje Gospodinovo – Svijećnica

Prikazanje Gospodinovo – Svijećnica (2020.)

Mal 3, 1-4:
Prvo čitanje koje čitamo na Svijećnicu pisao je prorok Malahija. Samo ime nije vlastito, nego je uzeto u hebrejskom značenju „Moj glasnik“ što se spominje upravo o današnjem čitanju.
             Tako treće poglavlje počinje: „Evo šaljem glasnika da put preda mnom pripravi.“
U narodu je bilo vjerovanje, prije nego što se pojavi Mesija doći će prorok Ilija, što se i ostvarilo u proroku Ivanu Krstitelju koji je pripravio put Gospodinu.
Nadalje, doći će iznenada u Hram svoj, Gospod, Gospod koga vi tražite i anđeo saveza.
             Ovaj tekst se odnosi na Isusa Krista koji je na ovaj dan objavljen svim narodima kao Svjetlo na prosvjetljenje svih.
Dolazak Mesije, u Dan Gospodnji, ima snažni eho, i snažna djelovanja. Uzvik koji se čuje, tko će opstati kad se on pojavi, nagovješćuje velike novosti.
             Bog se ne mijenja, ali narod se mijenja i nepostojan je. Stoga, Mesija će imati snagu snažnog pročišćenja i očistiti će narod svoj i u njemu staro svećenstvo, i sam će prinijeti žrtvu Bogu u pravednosti i svetosti.
            Prorok živi i djeluje u petom stoljeću u vrijeme povratka iz ropstva, obnove Jeruzalema i Hrama u njemu. Ali taj prvi zanos materijalne obnove nije ostao trajan u duhovnom smislu. Ponovo je trebalo sve ići na duhovno pročišćenje od svećenstva do naroda.
             Ali to će u konačnici učiniti tek Isus Krist čistom i svetom žrtvom, koja je savršena žrtva mesijanskog vremena.

Lk 2, 22-40:
A danas u Evanđelju, Luka brižljivo napominje da su Isusovi roditelji obdržavali sve odredbe Zakona, kao i Ivanovi.
               Prikazanje djeteta u svetištu nije bilo propisano, ali je bilo moguće, i pobožni su ljudi smatrali to prikladnim.
               Luka usredotočuje svoj izvještaj na ovaj prvi Isusov bogoštovni čin u Svetom gradu, kojemu pridaje veliku važnost kao mjestu vazmenog događanja i polazišta kršćanskog poslanja.

Opširnije:Prikazanje Gospodinovo – Svijećnica