Marija u vjeri Kršćanina
- Detalji
- Napisao/la Župnik Matija
Duhovna obnova u 8. lipnja 2017.
Marija u vjeri kršćana nalazi puno prostora.
- Ali mi ćemo na temelju Objave dati joj prostora u svom kršćanskom životu koliko Njoj Bog daje u planu spasenja ljudskog roda.
U providnosnom naumu Božjem da spasi čovjeka i vrati ga u prvotno stanje milosti i zajedništva s Bogom jest priznanje da je „Isusa Bog učinio i Gospodinom i Kristom“. (Dj 2,36)
- Mariju nalazimo na početku u Knjizi Postanka „ ... neprijateljstvo zamećem između roda tvoga i roda njezinog...“ (Post 2,15)
i na kraju Objave u Knjizi Otkrivenja
„... Žena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda“ (Otk 12,1).
Valja uvažiti i činjenicu da se lik jedne Žene poput zlatne niti provlači kroz svu povijest spasenja ( Br 24,17; Ps 44,10; 45,5; 131,8; Iz 7,14; 45,8).
Njezinu ulogu i mjesto u povijesti spasenja mi kršćani razumijemo i doživljavamo u tajni Božje tkalačke ljubavi prema čovjeku.
- Ona je proročki označena u obećanju na početku Objave i tako je postala i znak i svjedočanstvo Božje brige za čovjeka.
Potvrdimo: Ona je u tom svjetlu Objave „odlikovma velikom ulogom i dostojanstvom“ (LG 53) i nadarena je darovima koji su u skladu s tako uzvišenom ulogom“. (LG 56)
Njezina uloga koja joj je namijenjena odvijeka očitovala se kada je došla „punina vremena“ i kada „odasla Bog sina svoga“, koji „od žene bi rođen“ (Gal 4,4).
Tako sv. Pavao izjavljuje: „jedan je posrednik između Boga i ljudi, čovjek – Isus Krist.“ (1 Tim 2,5)
Dokument II vat. Koncila „Svjetlo naroda“ potvrđuje kako je Marija s Kristom „sjedinjena tijesnim i nerazrješivim vezom.“ (LG 53)
- To tijesno sjedinjenje Majke sa Sinom u djelu spasenja očituje se od časa Kristova djevičanskog začeća pa do njegove smrti (LG 57).
- Od Nazareta do Kalvarije, iako skrovito, ona prati svoga Sina (Lk 1,26; Iv 2,1-12; 19, 27-29).
Po njoj je Bog postao čovjekom i time ušao u ljudsku obitelj.
Marija je poseban znak ove tajne.
Ona svjedoči utjelovljenje Riječi Božje.
Ivan će to i potvrditi u svom Evađelju: „I riječ tijeom postala..“
Po toj milosti ona je „od svih stvorenja najbliža Bogu“ (Pavao VI) i najdirektnije je uključena u ostvarenju djela otkupljenja.
- Bog je osobno uvodi u tajnu Isusa iz Nazareta.
- Na putu do Krista neizostavno susrećemo Mariju.
Ona nije slučajni „LIK ili FIGURA“, njezina pristunost u Kristovom životu iako skrovita, je dinamična i aktivna.
- Njzin život je krasan put hodočašća vjere.
Vjerom je prihvatila i prebirala pomno u svom srcu sve naume Božje i događaje koji se zbivaju i koji će se zbiti.
Evanđelist Luka divno kaže: „Blažena ti što povjerova...“ (Lk 1,45)
- Ona nema odnos prema Kristu samo majčinski nego prije svega vjernički.
Sveti Augustin kaže: da je ona „začela najprije u srcu, a onda u tijelu“, isti je smisao kad Isus Majci kaže „ženo što ja imam s tobom“. (Iv 2,4)
Ona je u biti u povijest spasenja ušla milošću Božjom i vjerom kojom je na tu milost odgovorila.
- Tako Marija milošću i vjerom ulazi u vjeru kšćanina.
Da je imala čvrstu vjeru pokazuje primjer čuda u Kani kad kaže: „Što god vam rekne, učinite“ (Iv 2,5).
Ona s vjerom pristupa svome Sinu.
- Puno utemeljenih razloga zašto je Marija tako živo prisutna u hodu gotovo svakoga kršćanina, koji na tom putu prepoznaje Boga.
Krist se po Mariji utjelovljuje odzgor što je prethodilo da se i svaki kršćanin „rađa po Kristu i Duhu Svetom „odozgor“.
- Milošću odozgor rodila je Krista, a kršćanina rađa svjedočeći mu tu svoju vjeru kojom će prihvatiti Krista.
Stoga ona zasigurno ima ulogu dvostrukog majčinstva. Prema nama i prema Sinu.
Pa Krist će to i potvrditi s Križa: „Evo vam Majke!“.
- Ona je zaista divna učiteljica u našoj spoznaji Krista.
U njezinoj vjeri kršćanin nalazi svijetli primjer za svoju vjeru.
Ona je uvijek nadahnuće s kojim kršćanska duša otkriva veličanstvenu Božju ljubav i milosrđe prema čovjeku.