Čuvaj me Bože od prijatelja, a od neprijatelja znam se i sam čuvati

Čuvaj me Bože od prijatelja, a od neprijatelja znam se i sam čuvati (pet.7.tj.k.g.)

Sir 6, 5-17: U šestom poglavlju Sirah daje iskusne i vremešne savjete kada je u pitanju prijateljstvo, pouzdanost i vjernost. Umilna riječ, kako pisac kaže, brzo umnožava prijatelje, ali pouzdanik, ili onaj komu se vjeruje, je samo jedan od tisuću. I još k tome, prijatelja valja steći kušnjama i ne prebrzo, jer treba proći kroz mnoge nevolje. Ako tako nije, on se može prometnuti u neprijatelja i biti glasnogovornik tvoji nečasnih djela, i dok si ti u nevolji, on okreće pogled od tebe i bježi od susreta s tobom. Tako bih vam savjetovao da se uvijek odvojite od neprijatelja, a čuvate od prijatelja. Naš narod bi rekao: „Čuvaj me Bože od prijatelja, a od neprijatelja i sam se znam čuvati.“ Ali, ako si zaista našao jednog od tisuća i stekao jednog prijatelja, stekao si veliko blago, i njegova se vrijednost ne može izmjeriti. On je zaista balzam života. I na kraju nije pisac propustio dobro ugristi istinu, kad kaže: „Kakav je netko čovjek, takvi su mu i prijatelji“. A sad pogledajmo, što Evanđelje kaže o vjernosti i prijateljstvu u bračnoj zajednici kada se od stotinu tisaća bira prijatelj za bračni savez. Imajući u vidu sadašnje činjenično stanje, da se svaki treći bračni savez u Europi raspada, ima li uopće čovjek danas prijatelja, pitam se.

Mk 10, 1-12: Ranije smo govorili kako je Isus došao prvenstveno onima koji su obespravljeni i jednostavni ljudi. I dok se takvo mnoštvo sabire, među njih se uvijek uguraju i oni iz farizejske sljedbe. Zbog okrejelosti njihova srca, postavljaju pitanje o Mojsijevoj povlastitici po kojoj je po židovskom pravu muž mogao otpustiti ženu, a žena ne, za isti grijeh preljuba. U rimskom pravu to tako nije. Činjenica je da Bog na početku stvara 'muško i žensko', iz čega slijedi da su razlike u spolovima usmjerene na ženidbu. A Bog je stvorio samo jedan par 'Muško i Žensko'. Tako Isus vraća Istinu o obitelji u sam 'iskon'( pradavni izvor). Stoga, 'što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja'. To što je Mojsije dopustio razvod , je okorjelost vašeg srca. Na radost, u takvom ozračju poniženja za ženu, koja je više ličila na ropkinju bez ikakvih prava, Isus uvodi ravnopravnost muža i žene. U zaživljavanju Božjeg kraljevstva, Isus,pozivajući se na Stvoriteljevu nakanu od početka, čini veliki društveni napredak u zaštiti njene osnovne stanice, a to je obitelj. Bračna veza nije puki privatni ugovor i ne može se raskinuti voljom onih koji su ga sklopili. Nema tog ljudskog razloga koji bi se mogao suprostaviti božanskom zakonu. Kršćanstvo mora imati uzgojene kreposti koje služe očuvanju obitelji koja je božasnkog porijekla. Ustrajnost je ovdje postulat, radi dobra djece, radi dobra i samih supružnika, a i samog društva.