S VJEROM je uvijek povezana LJUBAV, i to je djelotvorna vjera (XXVIII.tj.ut.)
Gal 5, 1-6: Za slobodu nas Krist oslobodi. Kršćanska se sloboda sastoji u slobodi od spona grijeha, Zakona i smrti. Čovjek kojega je Krist obdario slobodom tako je dugo bio pod jarmom koliko je dugo u strahu posjedovao ropski duh i slijedio zakonska načela. Pavao, Galaćanima kaže: „stojte“- držite se. Time potiče na čvrstu i postojanu vjeru u Krista. A onima koji stoje, neka paze da ne padnu (Kor 10,2). O „jarmu ropstva“ ne govori samo Pavao, nego i Petar: „Zašto nastojite braći na vrat staviti teški jaram koji ne mogosmo nositi ni mi, ni naši očevi“ (Dj 15,10). Pavao je izričit: „Evo, ja vam kažem: ako se obrežete, Krist vam ništa ne koristi.“ Dakle, ili Krist, ili Zakon! Ni Radosna vijest, ni Zakon ne trpe polovičnosti. Tu su i riječi: Staro uminu, novo gle, nasta. Pavao gotovo uvijek govori riječima Gospodina, ali nekada kaže i svoje riječi. Znao je dobro za onu Isusovu: „Tko vas sluša, mene sluša, tko vas prima, mene prima“ (Lk 10,16). Zato on svjedoči mnoge stvari kad kaže: „Živim, ali ne više ja, nego zaista u meni živi Krist“ (Gal 2, 20). Pavao je apostol Isusa Krista i u njemu govori i Duh i Krist. On ne želi služiti dvojici gospodara. Po Isusu je došla milost i istina, što potvrđuje i apostol Ivan (Iv 1,17). Ako se izgubi milost, otpali ste od Kristove vjere i nje nema na djelu. Duh se znatno razlikuje od pisanog slova Zakona. Vjera stoga, nije samo primanje nego i davanje. S vjerom je povezana i ljubav. Zato, najviše vrijedi vjera koja djeluje iz ljubavi, jer ona sadrži puninu svih propisa. I sam će apostol Jakov reći: „Vjera bez djela je mrtva“. Isus će pred farizejima reći: Njoj, grešnici, oprošteni su mnogi grijesi jer je mnogo ljubila. Da se stigne do cilja potrebna je i žrtva-napor.
Lk 11, 37-41: Na nekim od postaja Isus je svratio na objed kod nekog farizeja. Domaćin se čudi što Isus propušta zakonski propisano pranje ruku prije jela. Nije Isus prešutio ovakav stav farizeja i zakonoznanaca, koji vrlo pozorno paze na izvanjsku čistoću čaša i tanjura, a unutra su puni grabežljivosti i pakosti. Naziva ih bezumnicima. Bog je stvorio vanjštinu kao i čovjekovo srce za čistoću. Ni dar ni žrtva ne vrijede pred Bogom ništa bez čovjekova srca.