Poštovana rodbino i dragi prijatelji pokojne Marije Jurkić! (27.kolovoza 2014.)
Marija je naša župljanka.
Ona je majka i supruga. Rodbini, župljanima i prijateljima izražavam iskrenu sućut.
Sve ovo što sam rekao da je bila pokojna, bilo je lijepo biti. Biti majka, supruga i još k tome otići u tuđi svijet zaraditi kruh svojoj obitelji svojim rukama i sačuvati brak dok je muž kući vodio brigu o djeci, za današnje vrijeme, to je izvanredna vijest.
Uz to doživjeti i lijep broj godina i umrijeti prirodnom smrću bez neke tjelesne i duševne patnje, svakako je izvanredan Božji dar.
Svake nedjelje ona, i mnoge naše majke toga vremena, crpile su svoju životnu snagu iz vlastitog snažnog duha kojega su hranile na Božjem Duhu i svake nedjelje bile na sv. Misi. Motor njihovoga života trošio je pravu energiju. Čudesna su to i veličanstvena ljudska bića.

Neka je mir s tobom draga Marija.

Svi mi znamo da svaka nedjelja zove na šetnju, mir i, ako si vjernik, na sv. Misu. Sveta Misa te upozorava da nisi samo tijelo, nego i duh i da stoga ne živiš samo od kruha, nego i od riječi koje izlaze iz Božji usta. Bog te stvorio izgovarajući stvaralačke vijesti. Nedjelja te zato zove da uzmeš Bibliju u ruke i zaustaviš se nad riječima koje te pogađaju. Jer u tim riječima leži božanska snaga da postaneš zdrav, spašen i pobjednik nad grijehom u sebi i oko sebe.

Jer hranom se ne može spasiti život, nego se samo može uzdržavati do smrti ovdje na zemlji.

No Božjom riječju i prijateljevanjem s Bogom u molitvi spašavaš život i preko smrti. Kao što tvoje tijelo treba hranu treba i tvoj duh.

Nedjelja je zato dan tvoga duha i tvoje duše. Nedjelja je dan tvoje vječnosti, tvoje humanosti. Nedjelja je dan zastanka, da ponovo pogledaš rasklimane stupove svoga bića.

Možemo li to danas tako reći za ulicu u kojoj živi Marija. Čuje se glas da je to ulica koja teško zna što je kršćanska nedjelja. Ulica u kojoj se nije upamtilo kakva je bila kršćanska tradicija otaca i majki.

Valja nam znati da Kršćanin živi od budućnosti. On vjeruje, i stoga zna da ide ususret vječnom životu, da će vječno uživati i biti sretan, slobodan, miran i zadovoljan. No, ne samo da kršćanin ide u susret vječnom životu, ne samo da on ide, nego i ususret njemu ide Isus Krist. I njemu treba biti spreman otvoriti vrata.

Da bismo doživjeli sretnu budućnost, potrebno je već sada izaći iz groba svojih grijeha. Već danas možemo promijeniti svoj život i rasteretiti svoju savjest i postati zdrav čovjek.

Naša slobodna domovina treba slobodne ljude, rasterećene od grijeha.

Može li Marija biti primjer kršćanskog života. Ja vjerujem da može i treba.

Mudar će čovjek stoga ovdje na zemlji živjeti razborito i skupljati blago koje ne propada. Život na zemlji i sve blago koje imaš nosiš u naručju samo stanoviti broj godina. Ono ti je dano da se vidi što ćeš s njime učiniti. Hoćeš li ga uništiti sam ili ćeš ga dijeliti s drugima. Ovaj život nema vrijednosti sam u sebi, jer se ne može zadržati, jer on samo privremeno dan da se opredijeliš za Boga ili protiv njega.

Isusu jasno obavještava kakva je budućnost čovjeka koji se opredijelio za Boga a kakva je budućnost koji su protiv Boga.

Mi danas zahvaljujemo ovoj ženi i majci što se opredijelila za Boga, jer tim putem se jedino isplati ići. Zato je Isus rekao da je on put, istina i život.

Neka ti Bog dadne snage da već danas uđeš u nebo, u vječnu svetkovinu Svih svetih. A Crkva se svaki dan sjeća takvih svetaca. A sveci i nas očekuju, oni nas pomažu daju nam primjer, a mi smo im zahvali.

I tebi Marija hvala za sve dobro koje si učinila: svojoj obitelji, svome narodu i svoj crkvi kojoj si pripadala.

Amen i hvala ti.