Sveti Klement Ohridski

Sveti Klement Ohridski,
učenik svetoga Metoda, u Katoličkoj Crkvi liturgijski se časti, i to zajedno s još četvoricom Metodovih učenika, 27. srpnja. 

Djelovanje svetih Ćirila i Metoda na slavenskim područjima našlo je vrlo plodno tlo, a evangelizacija na narodnom jeziku pridonijela je svojevrsnoj povezanosti istočne i zapadne liturgije, o čemu nam svjedoči bogata glagoljska baština kroz više stoljeća. S vremenom će doći do jasnog odvajanja katoličke i pravoslavne liturgije, ali kao znak takve ranije povezanosti ostaje nam zajedničko štovanje slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda, kao i sv. Klementa, Nauma i ostalih učenika Solunske braće.
Tako, osim u Bugarskoj i Makedonskoj Pravoslavnoj Crkvi od najranijih vremena Klement Ohridski (pod imenom Kliment) štuje se kao svetac i u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, dok se u Katoličkoj Crkvi počinje štovati tek 1960. god., i to u Hrvatskoj, Sloveniji i Ukrajini. Od 1975. god. slavi se zajedno s još četvoricom Metodovih učenika: Naumom, Gorazdom, Angelarom i Savom, na dan 27. srpnja.

Ne zna se točno kada je i gdje rođen sv. Klement Ohridski, ali pretpostavlja se da bi to moglo biiti između 830. i 840. god. Zna se samo da je bio jedan od učenika Svete braće, a nakon smrti sv. Metoda 6. travnja 885., svi su oni prognani iz Moravske i raspršili se diljem južnoslavenskog područja. Tako je Klement otišao u Bugarsku i ondje naišao na toplu dobrodošlicu kneza Borisa, koji ga je poslao u Makedoniju, da bi ga nešto poslije, odnosno 893. i imenovao veličkim, odnosno ohridskim episkopom.

Zajedno s Neumom, koji je živo kao monah, nastanjuje se u blizini Ohridskoga jezera i ondje nastavljaju svoju djelatnost, poznatu pod nazivom Ohridska književna škola. Riječ je o važnom središtu vjere, pismenosti i kulture, gdje su se prevodile crkvene i druge knjige na staroslavenski jezik, pisane najprije oblom glagoljicom, a kasnije i ćirilicom.

Izgradio je ondje i manastir i crkvu svetog Pantelejmona, koji su bitno pridonijeli općem procvatu ne samo onog područja, nego cjelokupne slavenske kulture i pismenosti. Koliko će sam Ohrid kasnije postati značajno vjersko središte svjedoči podatak da je u njemu svojevremeno bilo 365 crkava, za svaki dan u godini po jedna, te je stoga i nazivan Slavenski Jeruzalem. 

Klement je bio i plodan pisac, a između ostaloga pripisuju mu se djela Žitije sv. Metoda, prijevod Sinajskog psaltira, kao i jedna od dviju Panonskih legendi. Iako nema vjerodostojne potvrde, neki smatraju da je Klement sastavio ili barem razvio ćirilicu, koja je svoj naziv dobila po svetom Konstantinu Filozofu, kasnije nazvanom Ćiril.

Sveti Klement je umro u Ohridu 27. srpnja 916. god., a pokopan je u crkvi sv. Pantelejmona. Sveti Naum umro je šest godina prije Klementa, točnije 23. prosinca 910. god. U Istočnoj se Crkvi svaki od njih slavi na dan smrti, dok se u Katoličkoj Crkvi, kao što je već rečeno, slave zajedno, i to na dan Klementove smrti. Žitije sv. Klementa napisao je ohridski arhiepiskop Teofilakt.