Postoji li muka po čovjeku?
Druga nedjelja korizme 2022. -c
Kršćanska braćo i sestre!
Čitajući Bibliju, promatrajući Kristov korizmeni put, muku, smrt, uskrsnuće, uzašašće i snagu Duha kojega Krist s Ocem ostavlja kao KONSTANTU, koja nije podložna promjenjivom, čovjek ima muku „po sebi“ ako ključ svega ne razumije.
S Konstantom se muči Adam, on stvorenje a Bog je Stvoritelj.
S Konstantom se bori Abraham. Abrahamova vjera stavljena je na kušnju, obećanja se još nikako ne ostvaruju. Abraham se nije mogao utješiti, duboko je u srcu nosio nezadovoljstvo koje nikomu nije otkrivao, pa ni Saraji. Bila je to nutarnja bol jer nema potomka. Ipak, prihvaćajući Konstantu kao Objavu, ali samo kao djelomičnu spoznaju, on se prepušta vjernosti Bogu Života i svoju vjernost odlikuje Bogom Života.
S konstantom se pomirio i Mojsije kad čuje Objavu: „Ja sam onaj koji jesam“ vječni, ne promjenjivi, počelo i prapočelo svemu – Univerzum.
Konstantu su istraživale sve velike i male civilizacije svijeta. Od Sumera, Akada, Babilonaca, Jerihonaca, Egipćana, Etruščana, Egeja, Inka, Perzijanaca, Rimljana, Slavena, Germana, suvremene civilizacije koja ispituje Konstantu koristeći sve mozgove svijeta ispitujući Božju Konstantu.
Ali ide teško, znajući da se iz stoljeća u stoljeće rađaju ljudi sve siromašniji duhom, a bogatiji materijom. Plodova duha sve manje, a odasvud pritišće ga materija.
Očito je nešto čovjeku po zlu krenulo.
Okružen sve više nekom moćnom tehnikom, a on Duhom sve kržljaviji. Rađa se i umire sa sve manje razvijenim mozgom i siromašnijim duhom.
Postoji li onda muka po čovjeku?
Da, svakako da postoji.
Što je to kod kršćana 'mesijanski kompleks' ?
Prva nedjelja korizme – 2022. c
Kršćanska braćo i sestre !
Pnz 26, 4-10: Prva dva čitanja: odlomak iz knjige Ponovljenog zakona i odlomak iz Poslanice Rimljanima, potiču naše nade da bismo se zatim razočarali.
Ponovljeni zakon ističe kako je Bog dao Izraelcima „zemlju kojom teče med i mlijeko, nakon što ih je izveo iz Egipta, „rukom jakom i mišicom ispruženom, velikim strahotama, znamenjima i čudesima“.
Stoga se Izraelci radosno prisjećaju tih događaja i Bogu za uzvrat prinose prvine plodova zemlje. Život se uza sve znakove i čudesa, čini tako jednostavnim, tako čudesno jednostavnim.
Rim 10, 8-13:Pavao u Poslanici Rimljanima pojačava taj izravan odgovor božanskog spasenja. Citirajući svoju omiljenu starozavjetnu knjigu ,proroka Izaiju, u Božje ime poručuje Rimljanima: „Tko god u nj vjeruje neće se postidjeti“ jer je Gospodin „bogat prema svima koji ga prizivlju“.
Naže životno iskustvo govori da je život daleko kompliciraniji i mnogo je manje čudesan u svojim ishodima nego što na to ukazuju ovi biblijski odlomci.
Lk 4,1-13: Isus bi se složio s nama: što više, svojim bi nas vlastitim kušnjama uvjeravao da mu nestrpljivost i naglost, tjeskoba i bijeg od života nisu nepoznati. Isus je bio u pustinji „gdje ga je iskušavao đavao“.
Isusove kušnje na početku njegova javnog djelovanja uvelike se razlikuju od kušnje u Getsemanskom vrtu, pred sam kraj njegova života. Ondje ga je uhvatio užas i tjeskoba, a duša mu je bila na smrt žalosna, te je molio Oca da ga izbavi od toga časa.
Međutim, dok je molio u pustinji, život tek bijaše pred njim. Zapravo kušnje koje donosi Luka pažljivo su povezane sa svetim pomazanjem prilikom Isusova krštenja.
Tada „… siđe na nj Duh Sveti u tjelesnom obličju, poput goluba (Lk 3,22); nakon toga događaja „Isus se pun Duha Svetoga, vratio s Jordana i Duh ga je četrdeset dana vodio pustinjom, gdje ga je kroz cijelo vrijeme iskušavao đavao.“
Isus je bio svjestan da se Pismo ispunjuje i da godina milosti Gospodnje tek što nije nastupila (Lk 4, 19.21).
U njemu je pulsirala snaga čudesa; božansko sinovstvo koje prvi Adam izgubio, sada može biti vraćeno svim ljudima po njegovu poslanju. Đavao ga je iskušavao da to učini odmah, bez odgađanja. Zašto čekati?
U ljubavi nema nadmoći nad drugima
Osma nedjelja kroz godinu 2022.-c
Dragi vjernici, (Sir 27, 4-7) zemlja se obrađuje ralicom i motikom, kamen i drvo klesarskim i stolarskim dlijetom, glina lončarskim prstima, a čovjek ljudskim i Božjim govorom, ljudskim i Božjim riječima.
Dobro kaže u današnjem čitanju stari, vremešni Ben Sirah u svojoj učiteljskoj školi: „Kad se sito trese, mekinje ostaju: tako i nedostaci čovjekovi izbijaju u govoru njegovu.“
Možemo se prisjetiti sluškinje na dvoru Velikog svećenika, dok proziva Petra, kaže: „I ti si jedan od Isusovih učenika?“ Petar je odgovorio: „Ma ne, nisam!“ A, sluškinja će Petru: „Jesi, jesi, govor te tvoj izdaje.“
I naš narod ima jednu, dosta vremešnu izreku: 'Ljudi se za riječ vežu, a volovi za rogove'.
Ali, pogledajmo, nije Sirah stao samo na jednoj, ima on i drugu: „Lončareve posude peć iskušava, a čovjeka njegov govor.“
Nadalje: „Obradu voćke očituje njezin plod, a riječi čovjekove otkrivaju njegove osjećaje.“
Sirah se poslužio primjerima lončara i seljaka da bi zaključio nešto o snazi ljudske riječi. Žarište je opet na učitelju i roditelju, jer svi nedostaci čovjekovi izbijaju u govoru njegovu, riječi čovjekove otkrivaju njegove osjećaje, govor je uvijek kušnja ljudi.
Mi kršćani, naša nedjeljna čitanja završavamo riječima: 'Riječ Gospodnja'. Vrlo često, dobro pazimo što to Bog govori.
Nigdje čovjeku nije potrebna 'vaga' i 'sito' kao u njegovu govoru, njegovu prosuđivanju, u njegovim osudama, prijekorima...
Valja nam odvagnuti dok govorimo, paše li ozbiljna riječ ili riječ humora, cinična riječ ili sarkastična riječ. Riječ uvijek o nama govori puno, govori o našem identitetu. Kad se sito trese, mekinje ostaju, a brašno ode u kruh, pa ćemo za dobrog čovjeka reći: Dobar je ko' kruh. Tako su za Isusa govorili: hodajući ovom zemljom, sve je dobro činio i sve je dobro govorio. Milina njegovih riječi osvajala je mnoštvo.
Lk 6, 39-42: Evo sad i Isusovih riječi! Nije samo Sirah morao dokazivati svoj odgojno učiteljski identitet, nego je i Isus to činio u više prispodoba, pa tako i danas u prispodobi „slijepog vođe“.
Uvijek kad ti život čuva neprijatelj, ako si Božji čovjek, prst Božji je brži
Sedma nedjelja kroz godinu 2022-c
Kršćanska braćo i sestre!
1 Sam 26, 2.7-9.12-13.22-23: Bog želi uspostavit kraljevstvo ljubavi, kraljevstvo pravde, istine i mira. Ali, ide teško i mukotrpno. S Davidom iz Judeje, Bog želi učiniti znatan pomak. Idealni kralj David zauzet će mjesto uz Mojsija.
Tako, obje knjige Samuelove nose snažnu Božju zamisao ustanovljenja Božjeg kraljevstva. Kako Davidu ugled raste, Šaul postaje sve ljubomorniji i sumnjičaviji te snuje Davidovu smrt. Božji prst je brži. David se ženi ženom koju je dobio za nagradu, a ona je kraljeva kćerka Mikala. Sprijateljio se s Jonatanom koji je sin Šaulov i prestolonasljednik.
A život će mu sačuvati upravo djeca Šaulova. David će u čudnovatim okolnostima ipak ostati živ i ljudski govoreći oteti prijestolje Jonatanu, sinu Šaulovu. Oduševljenje naroda čini svoje.
Iako je Šaul zaista postao neprijatelj Davidu, David ima priliku ubiti Šaula, ali on ne želi proliti krv Šaula, ipak je on Božji pomazanik.
Kad je to uvidio Šaul i sam priznaje: „Pravedniji si od mene... Sada pouzdano znamo da ćeš biti kralj“. Kao da će s Davidom ići NOVO VRIJEME, vrijeme Duha, ljubavi i zahvalnosti.
Kao da Duh potiče, pazite: svi ste djeca Božja. Zakon je dopustio Davidu da u obrani vlastitog života u samoobrani i ubije Šaula, ali ne, u Davidovu postupku otkriva se duboko poštovanje prema kralju jer je Gospodnji pomazanik.
Šaul je pred takvom dobrotom i ljubavlju, glasno zaplakao. Kao da su shvatili da je to odnos oca i sina, odnos prijatelja i bližnjih, odnos onih koji su u SAVEZU. A Savez se čuva, u njemu je treća stranka Duh Božji.
Opširnije:Uvijek kad ti život čuva neprijatelj, ako si Božji čovjek, prst Božji je brži
Veliki ljubitelji ljudi, najčešće su proglašeni neprijateljima ljudi
Šesta nedjelja kroz godinu 2022. c.
Naša ovonedjeljna liturgijska čitanja počinju s prorokom Jeremijom. Poslušajmo ga! (Jer 17, 5-10)
Jeremija nastoji zaustaviti jurnjavu naroda prema propasti, a za uzvrat bio je odbačen i neshvaćen. Veliki je ljubitelj ljudi, a bio je proglašen neprijateljem ljudi.
Jedno je vidljivo, u Jeremiji možemo otkriti osobnu vjeru u najljepšem i najvišem smislu u Starom Zavjetu.
Poput proroka Baruha lijepo se je osjećati njegovim učenikom. Jedinu osobu, koju možemo naći u Bibliji, a da je poput Jeremije, je sv. Pavao.
Obojica druguju s Gospodinom. Jeremija u svojoj viziji vidi Novi Savez. Stalno misli na Boga, dok su se drugi oboružavali Božjim darovima i bogatili, njemu nije ostalo ništa doli sam Bog.
U ovakvom ozračju osobne vjere, Jeremija izgovara: „Proklet čovjek koji se uzdaje u čovjeka, i slabo tijelo smatra svojom mišicom, i čije se srce odvraća od Gospodina.“ Sve reforme društva koje je priželjkivao nosile su svoje pravo lice licemjerja. Uzalud je tražio promjenu srca. Želio je probuditi nadu i postaviti temelje obnovljene religije koja bi se pročistila preko katastrofe koju narod doživljava.
Kod Proroka nalazimo visok stupanj duhovnosti, zalaganja i solidarnosti s narodom u nevolji. Skršen je u molitvi pred Gospodinom, slika je poput Isusove molitve u Getsemanskom vrtu. Osjećao je potrebu Božje pomoći, kad je već od ljudi nema.
U narodu je vjera o nerazorivosti Jeruzalema postala dogmom. Ljudi nisu mogli shvatiti da bi Sveti Grad mogao biti razoren i Davidova dinastija nestati.
1 Kor 15, 12-20:
Rekosmo malo prije da je Jeremiji najsličniji sv. Pavao. Jeremiji je Bog jedina nada života, dok za Pavla Krist je proljeće života. Kad Pavao govori o Kristovom uskrsnuću u Prvoj poslanici Korinćanima, onda govori o stožernoj istini koja ima presudnu važnost. S uskrsnućem stoji ili pada kršćanska vjera. Štoviše, uskrsnuće je stvarnost i to vrlo dobro utemeljena.
Opširnije:Veliki ljubitelji ljudi, najčešće su proglašeni neprijateljima ljudi
Više članaka ...
- Ako ti to ne uspije danas pokušaj sutra
- I čovjek je trojstveno biće, on je duh, duša i tijelo
- I borit će se s tobom, al' te neće nadvladati
- nadbiskup koadjutor mons. Tomo Vukšić preuzeo upravljanje Vrhbosanskom nadbiskupijom
- On je grandiozna božanska poveznica čovjeka s Bogom i njegovom objavljenom Riječi
- Božja šetnja prema očima koje gledaju i ušima koje slušaju
- NNEDJELJA KRŠTENJA GOSPODINOVA
- Svi smo imali priliku živjeti život „oči u oči“
- Bogojavljenje 2022. c.
- Krist je u središtu Božjeg nauma