PO ZNAMENJU SVETOGA KRIŽA ...

• 

Duhovna obnova i Adoracija  za Župnu zajednicu  8.svibnja 2015 -b.
Ovih proljetnih dana u većini naših župa slavimo Pučku Svetu Misu u kapelicama koje su: ili u Groblju ili negdje u sredini nekog sela.
Ali prije Svete Mise svećenik s narodom ophodi u procesiji na sve četiri strane svijeta zazivajući Božji blagoslov i pomoć Svih Svetaca, a osobito Blažene Djevice Marije.
Jedan od četiri zaziva najviše mi se svidio, a  glasi:
Po znamenju Svetoga Križa od neprijatelja naših,
a narod odgovori: Oslobodi nas Gospodine!
Da bih pravilno razumjeli ovaj zaziv, moramo ga raslojiti na tri dijela:
Znamenje Svetoga Križa – nameće bolje razumijevanje značenje Križa?
Neprijatelji naši – tko su i odakle dolaze?
Oslobodi nas Gospodine – od čega i od koga?
Znamelje Svetoga Križa u našoj kršćanskoj vjeri  govori o vječnoj Božjoj odluci, neprestanog izlijevanja sakramenta božanskog milosrđa. 

• U Križu je Bog dovršio sakrament ljubavi  kojom Krist ljubi Crkvu.
• Raspeti Krist svojom krvlju uklanja svaku podijeljenost različitih naroda i učinio jedan Božji narod.

Dok zazivamo znamenje Svetoga Križa mi se sjećamo da smo i sami postali učinici Kristovi nakon znamenja na krštenju i ostalih sakramenata Inicijacije.
Križ ne samo da je postao sakrament spasenja, nego je postao izvorom sviju blagoslova i milosti koje su čovjeku potrebne. 

I dok podižemo znamenje križa kao znak svoje vjere, mi molimo Gospodina da dobrostivo bude uz nas onako kako je bio uz one koji su stajali pod križem, dok je on na križu visio.
Upravo je tada rekao svojoj Majci: „Ženo! Evo ti sina!“a zatim učeniku: „Evo ti majke!“
Prekrasna milost i blagoslov zadesiše one ispod Kristova Križa.
Isus pretvara suze i žalost u radost kod onih koji se nalaze u okrilju sakramenta ljubavi i predanja.
U drugom dijelu zaziva govori se o našim neprijateljima.
Odmah se svakako nameće i pitanje, tko su naši neprijatelji?
Prema Božanskoj objavi, prema našoj savjesti i razumu svakako među prvog i najvećeg neprijatelja treba staviti GRIJEH.

• Ne smijemo zaboraviti tvrdnju sv. Pavla: „Krist je umro za naše grijehe“ (1 Kor 15,3).
• Ivan je Kristitelj vidio i pokazao u Isusu: „Jaganjca koji oduzima grijeh svijeta“ (Iv 1,29).

Grijeh je stanje užasne krivnje u koju čovjek često iznova pada.
Upravo ta i takva zla djela su učinila da Gospodin naš Isus Krist podnese muku Križa, jer oni koji uranjanju u nerede i zlo,
sigruno tvrdi sv.Pavao u poslanici Hebrejima (6,6) „sami sebe iznova raspinju i ruže Sina Božjega“.

• I treba priznati da je u tom slučaju naš vlastiti grijeh veći nego grijeh Židova. 
• Jer oni po svjedočanstvu apostolovu,“da su upoznali Kralja slave, nikada ga ne bi bili razapeli“. ((1 Kor 2,8)
• Mi, naprotiv, ispovijedamo da ga poznajemo. I kad ga niječemo svojim činima, na neki način stavljamo na nj svoje ubojite ruke.  

Ali Evanđelje je objava Božjeg milosrđa prema grešnicima.
Sakrament euharistije ili otkupljenja kaže:
“Ovo je krv moja, krv Saveza, koja se za mnoge prolijeva na otpuštenje grijeha.“ (Mt 26,28)
Ivan Evanđelista ostavio je lijepu poruku:
„Reknemo li da grijeha nemamo, sami sebe varamo i istine nema u nama. Ako priznamo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: otpustit će nam grijehe i očistiti nas od svake nepravde.“ (1 Iv 1, 8-9)
Prema tome osobođenje od  našeg najvećeg neprijatelja grijeha ili obraćenje, iziskuje priznanje suda naše savjesti.
A sud savjesti je djelovanje Duha istine.
Tada nastaje početak novog darivanja milosti i ljubavi: „Primite Duha Svetoga“  i nije ga dobro odbiti.
I tu završavamo s uzvikom: „Oslobodi nas Gospodine!“

• Bog je vrelo svake istine.
• Njegova je Riječ istina. Njegov je zakon istina.
• On je Istina, a time i članovi Božjeg puka bivaju pozvani živjeti u istini.

U Isusu Kristu očitovala se sva Božja istina. Ivan to i tvrdi za Isusa: “On je pun milosti i istine“  (Iv 1,14).
„Vaša riječ neka bude : Da, da  - ne, ne „ (Mt 5,37).
Čovjek pun milosti istine, već je slobodan.

                               Župnik