Spasenje Božjeg naroda je na djelu, iako Herodovci ubijaju i zatvaraju

Spasenje Božjeg naroda je na djelu, iako Herodovci ubijaju i zatvaraju (3. ned.adv.)

Iz 35, 1-6a: Poglavlja 34 i 35 u Knjizi proroka Izaije, možemo zvati malom 'apokalipsom'. Naime, ova poglavlja opisuju strašne posljednje bojeve, koje Jahve vodi protiv naroda općenito, a protiv Edoma napose (pog. 34). Zatim slijedi nagovještaj posljednjeg suda koji će Jeruzalemu vratiti svu njegovu slavu, o čemu piše današnji tekst 35 poglavlja. Da bi razumjeli i jedno i drugo poglavlje moramo poznavati tko su Edomci i njihova zemlja Edom. To su ustvari potomci od Ezava, starijeg Izakovog sina koji su se nastanili u južnom dijelu današnjeg Izraela, ili ispod granice Judejskog kraljevstva. Žestoki su protivnici Izraelaca (Hebreja) koji su potomci mlađeg Izakovog sina Jakova. Upravo su Edomci i Moapci (Arapi-Arabija) spriječili ulazak Hebreja u obećanu zemlju. Nikada nije bilo mira između Edomaca i Hebreja (Židova). I ono što je Hebrejima bilo najteže za podnijeti je period, kad su Judeja i Jeruzalem pali 587 g. pod Babilonsku imperiju, a tada su se mnogi Edomci uselili u južnu Judeju. Ta useljavanja nisu prestala niti u kasnijim razdobljima. Stoga će Južna Judeja dobiti novi naziv Idumeja. Upravo su kraljevi: Herod Veliki, koji je pobio nevinu hebrejsku dječicu zbog Isusa, Herod Antipa koji je smaknuo Ivana Krstitelja i predao Isusa Ponciju Pilatu, i Herod Agripa I, i Herod Agripa II, koji se spominju u Djelima apostolskim, vladali Judejom neposredno pred dolazak Isusa i u vrijeme djelovanja Isusa i većine apostola, a bili su Idumejci. Osnovali su novu stranku koja se zvala 'Herodovci'. Oni će suditi Isusu i mnogim njegovim sljedbenicima. Zato je Edom izdvojen kao primjer među mnogim narodima, kojima će jednog dana Bog izreći svoj sud. I zaista, Izaija proročanski govori: doći će kraj Edomu, tom vječnom hebrejskom neprijatelju, kada će Jahve uspostaviti divote kakve se spominju u 35 poglavlju koje danas čitamo. Spasenje Božjeg naroda je na djelu. Bog dolazi da svoj narod dovede kući sigurnom cestom. On, Bog, sve mijenja: suha i beživotna pustinja klikće od radosti, postaje raj tekućih brzaca, velikog drveća i cvijeća jarkih boja. Bit će slava Libanona, poput stare feničke kulturne baštine, i divote Karmela i Šarona, oni će doživjeti slavu Gospodnju, stoga učvrstite koljena klecava i neka preplašena srca očvrsnu, jer Božja naplata dolazi, Bog sam hita da vas spasi.

Mt 11, 2-11: Matejev prikaz Ivana Krstitelja i Isusa počinje Ivanom Krstiteljem koji je u zatvoru, a dao ga je zatvoriti Herod Antipa, najmlađi sin Heroda Velikoga. Ivan je čuo o Mesijinim djelima, a Matej objašnjava kako je Isus Mesija o kojem je prorokovao Izaija. Nakon toga Isus objavljuje tko je Ivan Krstitelj. On je više nego prorok, on je anđeoski glasnik poslan od Boga. On je ispunio svoju zadaću pripravljajući put Isusu, i tako je postao najveće ljudsko biće ikad rođeno prije nastupa Kraljevstva božjega. Iako je Ivanova veliča zavidna, ipak ona pripada prošlosti, jer stigao je Mesija. Ovakvi događaji i izvještaji o Isusu, jako su zbunili Heroda Antipu. On je očekivao da će Mesija doći kao sudac. Isusov odgovor upućuje Heroda na druge vidove mesijanskog poslanja koja su predskazana u Izaiji (35,5), a Isus ih sada ispunjava.