'Sluga Božji' i 'Sluga Krista Isusa'

  • Ispis

'Sluga Božji' i 'Sluga Krista Isusa'  (3.11.2018.)

Fil 1, 18-26:S jučerašnjima danom počeli smo čitati poslanicu sv. Pavla Filipljanima. Filipi su rimska kolonija nastanjena italskim kolonistima. Filipi su grad u rimskoj provinciji Makedoniji, smješten na velikom kopnenom putu koji povezuje Zapad s Istokom. Zanimljivo je istaknuti da su žene u toj provinciji aktivno sudjelovale u javnom životu u svim poslovima, što će se odraziti i na život Crkve u toj pokrajini. Crkva je ustanovljena 50 godine poslije Krista za drugog Pavlovog misijskog putovanja (Dj 16,12-40). Kada je Pavao s Timotejom i Silom napustio taj kraj, liječnik Luka se i dalje tamo zadržao. Filipi su veliki medicinski centar i moguće je da evanđelist Luka i potječe iz ove regije. Luka je doprinio učrvšćenju kršćanske zajednice nastavljajući evanđeosko djelo koje je apostol Pavao utemeljio. Kao i mnoge druge zajednice u nastajanju, i ova je imala svoje unutarnje i vanjske poteškoće koje Pavao pišući poslanicu s velikom ljubavlju polako razrješuje i vodi njenom rastu. Pavao je Poslanicu Filipljanima napisao iz zatočeništva u Rimu 61-63 g. p.K. (Dj 28,16.30-31). Nakon uvodnog dijela i pozdrava kao „Sluga Krista Isusa“ piše svim kršćanima od Boga izabranim da mu služe. Odmah je Pavao nastavio s molitvom koja je prožeta ljubavlju, radošću i zahvaljivanjem. Njome Pavao ostavlja želju za što bogatijom i sve dubljom duhovnom spoznajom koja oblikuje život prema Božjoj volji. Govoreći o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, u vjenicima Filipljnima, potiče još jaču vjeru, jer su uvidjeli kako Pavao junački trpi za Krista. I mnogi su se zanimali tko je taj Krist za koga je Pavao spreman podnositi tolike patnje. Iz Pavlovih poruka se vidi da je njemu najvažnija Kristova pobjeda i slava. Ako Pavao živi, živi Krist u njemu, ako umire, ne gubi, nego dobiva jer se zauvijek sjedinjuje s Kristom. To što živi još u tijelu znači da mora raditi za Krista. Tako je izrasla snažna osnova da za vjeru treba trpjeti onako kako su vidjeli da Pavao trpi. To što je Pavao još na životu, znači da ga Krist još treba, pa možda i dođe ponovo k nama.

Lk 14, 1.7-11: Isus je na svom PUTU u Jeruzalem svratio kod nekog farizeja koji je priredio neku veliku gozbu. Isus usput promatra kako i gdje sjedaju uzvanici. Tu je priliku iskoristio govoriti o poniznosti. Poruka je više nego jasna: nije dobro težiti za počasnim mjestima iz više razloga. A jedan je razlog osobito istaknut, nikad ne znaš tko je tu važan? Nadalje, tko određuje kriterij važnog uzvanika? Tako, ako sebe smatraš uzvišenim, možeš biti ponižen.